Deratizacija()

Usluge deratizacije podrazumevaju uništavanje glodara – štakora, uništavanje pacova, uništavanje miševa. Kao stalni pratioci čovjeka, široko su rasprostranjeni i nanose velike ekonomske i zdravstvene štete, budući da su prenosioci mnogih zaraznih bolesti. Zato se preporučuje deratizacija dva puta godišnje (na proljeće i jesen). Tada se očekuje najveća biološka pojava štetnih glodara, vezano za klimatske uslove koji im u tim periodima naročito pogoduju. Uz preventivnu deratizaciju, tu je i hemijska deratizacija, a dodatnim postupcima kurativne (preventivne) deratizacije suzbija se problem povećane pojave štetnih glodara.

Preventivna deratizacija

Preporuka, a i zakonska obaveza je deratizaciju vršiti preventivno dva puta godišnje: u proljeće, nakon zimske hibernacije glodavaca kada glodavci lutaju u potrazi za hranom ne bi li nadoknadili potrošene zalihe kao i zbog povećane količine padavina i podizanja podzemnih voda uslijed topljenja snijega, a koje tada napune podzemne kanale i gnijezda glodavaca. u jesen, kada glodavci počinju skupljati zalihe hrane i hraniti se više ne bi li stvorili energetsku “potkožnu rezervu” i podnijeli hladnoću, te također zajedno s potomstvom prespavali zimu. interventno i protuepidemijski kod enormnog povećanja populacija glodavaca ili prirodnih katastrofa.

Mogu se preduzeti određene preventivne mjere koje imaju za cilj da spriječe prenamnožavanje glodara u određenoj životnoj sredini. Jedna od najosnovnijih mjera je izgradnja objekata od čvrstog materijala. U naseljima sa kanalizacionim sistemom potrebno je osigurati otvore rešetkama, kako bi se onemogućio ulazak u objekte u kojima žive ljudi. Poznato je da pacovi ne mogu da opstanu dugo bez vode čak i u uslovima kad ima dovoljno hrane, zbog čega je potrebno obratiti pažnju na pravilno održavanje vodovodnih instalacija.

Održavanje čistoće i higijene u stajama, dvorištima, skladištima hrane, takodje je jedna od preventivnih mera.

Suzbijanje i smanjenje populacije štetnih glodavaca provodi se biološkim, mehaničkim ili kemijskim mjerama.

Vrste deratizacije: preventivna i sistematska.

Obveznici su sva pravna lica, sa učestalošću radova dva (2) puta godišnje.

Način rada: Procjena, provedba i kontrola to jest PPK

Bitno je naglasiti da je uspješno suzbijanje štetočina proces, a ne jednokratan događaj. Putem našeg programa integrirane kontrole štetočina Eko - Tim d.o.o. napraviti plan zaštite koji je prilagođen upravo vašim potrebama i željama jer će se temeljiti kako na znanstvenim spoznajama, tako i na pojedinačnim inspekcijama u objektu.

Naše metode kombiniraju kontinuiranu i uzajamnu izmjenu djelatnosti procjene, provedbe i kontrole, zbog čega možete biti sigurni da će vaše poslovanje dobiti maksimalnu zaštitu uz minimalnu izloženost.

Javni prostori i sredstva za suzbijanje štetočina Uz preventivnu deratizaciju, dodatnim postupcima kurativne deratizacije suzbija se problem povećane pojave štetnih glodavaca u trenutku kada on nastupi. Uz preventivne (npr. uklanjanje otpadaka), biološke (prirodni neprijatelji) i fizikalno-mehaničke (prepreke, ljepljive trake) metode suzbijanja štetnih glodavaca, najprimjenjivanija metoda deratizacije jeste, ipak, hemijska metoda, koja se zasniva na primjeni hemijskih sredstava, tzv. rodenticida Po hemijskom sastavu rodenticidi su otrovi mineralnog, biljnog ili sintetskog porijekla, a prema načinu djelovanja razlikujemo sljedeće grupe rodenticida: • akutni otrovi - visoko toksični, brzo djelovanje • antikoagulanti - kumulativni učinak, prolongirano djelovanje • kemosterilizanti - selektivni učinak • plinovi - respiratorni unos, brzo djelovanje

Od rodenticida se zahtijeva da su učinkoviti u niskim koncentracijama, da u glodavaca izazivaju smrt što sličniju prirodnoj, da su prihvatljivi za glodavce te da ne izazivaju rezistenciju. Nadalje, rodenticidi u primijenjenoj koncentraciji ne smiju biti otrovni za ljude i domaće životinje te moraju imati dozvolu nadležnog Ministarstva zdravstva. Sva navedena obilježja imaju i rodenticidi iz skupine antikoagulanata II. generacije, koje, u obliku gotovih rasutih ili krutih mamaca, tzv. meka, koristimo prilikom obavljanja usluge deratizacije. Meka ili mamac je mješavina rodenticida i hrane kao nosača. Prema sastavu, odnosno strukturi hranjivog nosača, razlikujemo nekoliko tipova meke: meka sa svježom ili pokvarljivom hranom, meka sa žitaricama (rasuta meka), parafinizirana (kruta) meka, tekuća meka i prah (prašiva). Pažljivo odabrana meka, ovisno o uvjetima koji vladaju na terenu, postavlja se u deratizacijske kutije s jasnim oznakama upozorenja i podacima pravne osobe koja obavlja uslugu deratizacije. Osim odabira atraktivne meke, za efikasno suzbijanje štetnih glodavaca, vrlo je važno napraviti prije bilo kakvog rada procjenu lokacije, te odrediti kritična mjesta za postavljanje deratizacijske kutije s mekom. Zato je za svaki objekat i teren potrebno izraditi tačan plan i raspored izlaganja meka (tzv. deratizacijska mapa), ovisno o mjestima najveće pojavnosti glodavaca te njihove puteve kretanja i zadržavanja, odnosno njihova skrovišta i rupe.